Povijest Rovinja

Za vrijeme Franačke vlasti, Rovinj se priznaje kao važna luka, te se na klisurama oko grada izgrađuju utvrde zbog lakše obrane grada. Unatoč utvrđenom položaju, Rovinj je (poput većine Istarskih gradova) više puta u svojoj povijesti spaljen i opustošen. Brojni narodi koji su se borili za premoć na Balkanskom poluotoku smatrali su izlaz na Istarsko more izrazito važnim za razvoj trgovine i industrije.

Zbog dobre klime i prikladnog položaja, Rovinj je ostao važna luka poveznica s Venecijom, čak i nakon završetka Mletačke vlasti u 18. stoljeću. U srednjem se vijeku Rovinj pokazao kao ključna pomorska luka, a rovinjski su „peoti" (mornari) pokazali izuzetnu hrabrost na Mediteranskim morima, predvodeći brojne trgovačke brodove uzduž i poprijeko Mediterana. Čak su trojica od ukupno dvanaest rovinjskih peota nagrađeni prestižnim venecijanskim ordenom Viteza sv. Marka.

Nakon konačnog pada Venecije 1797. godine, Rovinjani su preuzeli vlast u svom gradu, te je u velikom dijelu i zadržali za vrijeme austrijske i francuske administracije. Prije nego što su Austrijanci proglasili Rijeku i Trst slobodnim gradom, Rovinj je bio najveća luka u Istri. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine u Rovinju se razvijaju turizam (osnivanjem lječilišta Maria Theresia Seehospitz), industrija, kultura i pomorstvo.

U 20. stoljeću Rovinj postaje važnim industrijskim središtem tadašnjih država, zbog svoje tvornice za obradu duhana te raznih tvornica ambalaže. Danas je Rovinj važno turističko središte za Istru i Hrvatsku, koje godišnje privlači stotine tisuća posjetitelja iz cijelog svijeta. Šetnjom antičkim spomenicima i srednjevjekovnim ulicama, posjetitelji ovog predivnog mediteranskog grada mogu osjetiti sve čari malog pomorskog gradića, a u isto vrijeme uživati u blagodatima modernog turizma.